Udruživanje pojedinaca koje za svrhu ima ostvarivanje zajedničkog interesa nije
nepoznat koncept u istoriji čovečanstva. Zavisno od nivoa ekonomskog
razvoja lokalne zajednice i društvene strukture u celini udruživanje
je u prošlosti funkcionisalo sa promenljivim uspehom. Ubrzani ekonomski
razvoj svuda u svetu je pojačao potrebu preduzeća za udruživanjem mnogo
pre nego što je pojam klastera ušao u ekonomsku literaturu (u poslednjoj
deceniji dvadesetog veka).
Pod pojmom klastera podrazumeva se skup geografski koncentrisanih
poslovnih subjekata srodnih ili različitih delatnosti i sa
njima povezanih organizacija podrške (obrazovnih
i naučno-istraživačkih institucija, organizacija koje garantuju kritičnu masu
znanja, tehnologija, resursa i sl.). Članove klastera povezuju zajednički interesi
i potrebe na području nabavke, prodaje, specijalizovanih usluga, radne snage,
tehnologije, protoka informacija, kreiranje dijaloga po pitanju uticaja na
donošenja propisa i td.
Formiranje i razvoj klastera je organizovani napor da se kroz saradnju
i konkurentski odnos članova ostvari veća konkurentnost preduzeća
u jednom području, čime se
ostvaruje jačanje regionalnog identiteta i građenje nacionalnog i internacionalnog
ugleda. Proces razvoja klastera je dugotrajan društveno-ekonomski proces, koji
je od strane Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj, Ministarstva trgovine
i usluga, SIEPA i drugih zainteresovanih institucija prepoznat kao vrlo bitan
faktor razvoja našeg društva, pa je u skladu sa tim pripremljen i sprovodi
se višegodišnji Program za razvoj klastera. Jedan od mehanizama
podrške razvoju
klastera su bespovratna podsticajna sredstva koje Ministarstvo za ekonomiju
i regionalni razvoj daje za investiranje u razvoj konkurentnosti
i inovativnosti,
eko-inovacije, turizam i sl.
Tipični primeri klastera u Srbiji su Automobilski klaster Srbije,
Srpski softverski klaster, Klaster BIPOM-Balkansko-crnomorska
Industrija poljoprivredni mašina,
Šumadijaki cvet- klaster proizvođača cveća, Agencija za drvo - klaster drvoprerađivača
Srbije, Galenit- klaster za organizovano sakupljanje i reciklažu istrošenih
baterija i akumulatora, Građevinski klaster Dunđer-Niš, Klaster
proizvođača obuće opštine
Knjaževac, Fond Kraljevski odmor – turistički klaster opštine Kraljevo, Istar
21 – udruženje za unapređenje saradnje i razvoj turizma u Podunavlju, Embedded.rs
-klaster za integrisane elektronske sisteme, Asocijacija za razvoj poslovnog,
M.I.C.E. i manifestacionog turizma, Klaster medicinskog turizma, Turistički
klaster Srem, Prvi klaster plastike i ambalaže-JATO, Fond
Eko krug – klaster za preuzimanje,
pakovanje, preradu i trajno zbrinjavanje elektronskog, industrijskog i opasnog
otpada, Netwood – klaster proizvođača nameštaja, Klaster MEMOS -udruženje za
unapređenje konkurentnosti metalskih
proizvođača, Alko klaster južne Srbije – klaster proizvođača grožđa,voća, vina
i rakije sa područja Jablaničkog i Pčinjskog okruga, Pekos- klaster pekarske
proizvodnje.
Cilj ovog priloga je da se u našem regionu probudi interesovanje
za koncept razvoja putem udruživanja u klastere, a Agencija
za mala i srednja preduzeća i registrovana
poljoprivredna domaćinstva u Jagodini stoji na raspolaganju svim zaintersovanim
subjektima za obezbeđivanje detaljnijih informacija o ovoj temi.